Drugi forum održivih finansija, koji je Centar za finansije organizovao krajem marta u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore, potvrdio je ono što se u poslovnom svijetu već osjeća: razgovor o održivosti pomjerio se sa principa na operativna pitanja. Šta konkretno kompanija mora da izvještava, prema kome i od kada, sada su pitanja sa rokovima, a ne aspiracije i koncepti.
Centralna promjena dolazi iz EU. CSRD direktiva uvodi obavezno izvještavanje o ekološkim i društvenim kriterijumima za kompanije iznad određenog praga. Ono što se rjeđe pominje je da će ove kompanije morati da izvještavaju i o svom lancu snabdijevanja. Prevedeno na praktičan jezik, zahtjev za ESG podacima neće stati na vratima velikih kupaca, prenijeće se na dobavljače.
Za MSP koji isporučuju robu ili usluge tim kupcima, to bi trebalo da upali lampicu. Da bi ostali u lancu, trebaće im, prvo, znanje o tome šta se mora, a šta ne, šta je obavezno a šta opciono, a zatim i šta to konkretno znači za njihove operativne aktivnosti. Kada to bude jasno, sljedeće je finansijska konstrukcija da se to i sprovede, odnosno kapital za prilagođavanja. To može biti energetska efikasnost, sertifikacije ili digitalna infrastruktura za izvještavanje, između ostalog. A kapital je upravo ono što MSP najčešće nemaju na čekanju.
Gdje faktoring ulazi u jednačinu
Svako preduzeće koje čeka 60 ili 90 dana na naplatu fakture zna koliko ta pauza košta. Faktoring tu pauzu eliminiše, omogućava isplatu sredstava unaprijed po osnovu fakturisanog posla, obrtni kapital se oslobađa, poslovanje teče.
Nova je veza između te likvidnosti i onoga što kompanija s njom može da uradi. Dobavljač koji ne čeka na naplatu ima prostor da investira u opremu, procese, standarde. Faktoring u tom smislu ostavlja kompanijama prostor da se prilagođavaju vlastitim tempom, bez zaduživanja i bez zalaganja imovine.
To je posebno relevantno za crnogorski MSP sektor, koji ima svoju specifičnost: visoka zavisnost od malog broja kupaca, sezonski tokovi gotovine, ograničen pristup bankarskim kreditima. Za preduzeće koje nema kolateral ili dugu kreditnu istoriju, faktoring je dostupan jer se oslanja na kvalitet potraživanja. To ga čini pristupačnim tamo gdje tradicionalno finansiranje staje, i to je finansijska inkluzija u praksi, direktno smještena dimenziju održivosti.
U takvim uslovima svaki instrument koji stabilizuje likvidnost ima direktan uticaj na sposobnost preduzeća da planira. A planiranje je preduslov za ciljano, namjerom vođeno prilagođavanje.
Naučno-tehnološki park u Podgorici ugostio je više od 150 predstavnika bankarskog sektora, međunarodnih finansijskih institucija i donosilaca odluka. Dva panela, više govornika, jedna zajednička linija: kapital mora početi da prati dugoročni razvoj, i to ne čekajući regulativu.
„Evo jedne neprijatne istine: javna sredstva neće biti dovoljna. Više od 70% ove tranzicije zavisiće od privatnog kapitala.”
– Tamás Kamarási, predsjednik UO Crnogorske komercijalne banke i Udruženja banaka CG
„Ne čekamo regulativu da nas pokrene. Smatramo da su održive finansije jednostavno dobro bankarstvo. Jer kompanije koje imaju budućnost, imaju i vrijednost.”
– Tamás Kamarási
„Jedan od ključnih izazova u Crnoj Gori danas nije nedostatak kapitala, već njegova alokacija.”
– Davor Kunc, šef predstavništva EIB-a
„Naši prioriteti su zelena tranzicija, povezivanje i konkurentnost malih i srednjih preduzeća.”
– Remon Zakaria, šef kancelarije EBRD-a u Crnoj Gori
„Kroz saradnju sa Fondom za kreditne garancije Crne Gore pomažemo oslobađanje likvidnosti u privredi.”
– Remon Zakaria
„Strategija je fokusirana na jačanje privatnog sektora i zelenu tranziciju.”
– Denis Mesihović, šef operacija Svjetske banke
Bankarski sektor, i dalje dominantno operiše kroz konzervativni pristup upravljanju rizikom, što je razumljivo, ali i ograničavajuće za dio privrede koji ne može da ispuni standardne uslove kreditiranja.
– Bojica Bošković, direktor Sektora za upravljanje aktivom i investiciono bankarstvo, Lovćen banka
„Kapital za održive projekte postoji, kao i spremnost finansijskog sektora da podrži kvalitetne inicijative, ali privreda mora dodatno jačati kapacitete za pripremu i realizaciju takvih projekata.”
– Nikola Vujović, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore
(Sve izjave preuzete iz izvještaja sa Foruma, objavljeno na sajtu Center for Finance).
Šta se pojavljuje na globalnom nivou
U razvijenim tržištima bilježe se prvi modeli gdje ESG profil dobavljača utiče na uslove finansiranja. Logika je jednostavna: kupac, obično velika kompanija koja već ima eksterno diktirane i interno prihvaćene ESG obaveze, i za njih vezane procese i metodologiju, uspostavlja program u okviru kojeg dobavljači s boljim ekološkim, upravljačkim i socijalnim skorom dobijaju povoljnije uslove. Brže isplate, niži diskont. Finansijski podsticaj i ESG zahtjev idu u istom smjeru.
Ovi modeli još nijesu dominantna praksa, ni globalno, a kamoli u regionu. Ali pojavljuju se, i to u kontekstu upravo onih regulatornih pritisaka o kojima se govorilo na Forumu. Logično je pretpostaviti da će, kako CSRD obaveze budu sazrijevale, ovakvi programi postajati sve uobičajeniji dio odnosa između kupaca i dobavljača.
Šta to znači danas
Faktoring u Crnoj Gori danas funkcioniše kao odgovor na hronični problem naplate. Što više kompanija ga koristi, to im je finansijska osnova stabilnija. Stabilna osnova nije ESG cilj po sebi, ali je ono bez čega se drugi ciljevi teško ostvaruju. Forum je ponovo pokazao da finansijski sektor u regionu ozbiljno prati ove procese. Instrumenti koji pomažu preduzećima da se prilagode novim zahtjevima već postoje. Pitanje je samo prepoznavanja, na vrijeme.
Podržavamo jačanje likvidnosti privrede kroz faktoring rješenja koja su brza, razumljiva i prilagodljiva stvarnim tokovima poslovanja. Nastavljamo dalju digitalizaciju procesa i olakšavamo pristup firmama koje do sada faktoring nijesu koristile, bilo da ga nijesu razumjele ili da su ga posmatrale kao komplikovan proizvod.
Javite se da pronađemo rješenje za vaše izazove likvidnosti.