Od uvođenja kreditnih kartica i digitalnog plaćanja u bankarskoj industriji nije bilo značajnijih inovacija. Samim tim, razvoj ideje o Open Banking-u podstakao je finansijske aktere da ovaj koncept približe svojim klijentima. Evropska komisija je u 2018. godini odlučila da objavi sporazum o direktnom plaćanju koji omogućava pristup informacijama trećim licima, sa ciljem povećanja broja usluga u bankarskoj industriji. Ovim sporazumom stvoreni su regulatorni uslovi za razvoj ideje. Države polako počinju da uvode platforme i aplikacije koje stvaraju uslove za razvoj Open Bankig-a u svojim ekonomijama.

Open Banking je koncept koji omogućava bezbjedne interne radnje u bankarskoj industriji na način da dozvoljava trećim licima da pristupe bankarskim transakcijama, podacima drugih banaka i finansijskim institucijama. Ova razmjena informacija se odvija putem posebnih aplikacija (API interfejsa) koje komuniciraju između različitih baza i korisniku dostavljaju potrebne informacije.

Razvojem globalne ekonomije, Open Banking postaje sve popularniji, jer omogućava brže i sigurnije transakcije bilo gdje u svijetu i daje potrošačima širok spektar mogućnosti. Pored toga, potrošačima je obezbijeđeno da upravljaju svojim finansijama preko trećih partija čime se poboljšava umreženost među finansijskim akterima. Open Banking pojednostavljuje finansijske procese, čineći ih bržim i efikasnijim.

Efikasnim dijeljenjem informacija između potrošača, finansijskih institucija i nezavisnih trećih partija, zajmodavci mogu bolje razumijeti finansijsku situaciju kroz sveobuhvatan pregled njihovih finansija, pomažući se time u procjeni nivoa rizika i optimalne ponude svoje finansijske aktivnosti. Istovremeno, Open Banking pomaže potrošaču da bolje razumije svoju finansijsku situaciju prije nego što donese bilo kakvu odluku. Takođe mu omogućava da dobije i povoljnije cjenovne uslove. Važno je naglasiti da potrošači sami biraju kome će dati pristup informacijama čime je obezbijeđena struktura zaštite od trećih lica sa kojima potrošači ne žele da dijele podatke.

Ukoliko potrošač koristi finansijske usluge različitih institucija, ovakav koncept bi mu omogućio da pregleda i pristupi svim svojih transakcijama i računima na jednom mjestu u isto vrijeme. Ukoliko potrošač razmišlja o kreditu ili kreditnoj kartici, on može jednostavno da pristupi podacima koji se odnose na ovu aktivnost i odredi da li ispunjava kriterijume koji mu omogućavaju odobrenje kredita. Potrošač će imati uvid u sve svoje prihode i rashode ukoliko posjeduje više računa na različitim mjestima, a sa druge strane, može da odobri pristup svim navedenim informacijama i trećoj strani, odnosno kreditorima.

Na primjer, potrošač želi da analizira svoju godišnju potrošnju. Preko interfejsa, koji može biti mobilna aplikacija ili web sajt to jest platforma, može da poveže svoj bankovni račun sa aplikacijom za analizu potrošnje. Aplikacija će dobiti uvid u finansijsku situaciju potrošača i sprovešće analizu navika potrošnje. Na osnovu toga, potrošač će biti u boljoj poziciji da procijeni svoje ekonomske aktivnosti i donese odluke, jer aplikacija može da mu preporuči i finansijske proizvode poput štednih računa, koji imaju za cilj unapređenje potrošačevih navika. Uz olakšan i ubrzan pristup, umrežavanje finansijskih aktera na ovaj način omogućava benefite za sve strane koje učestvuju.

Kao i kod svake digitalne usluge, ipak postoji potencijal za narušavanje bezbjednosti ličnih podataka i povjerljivosti finansija. Interfejs za programiranje aplikacija sadrži određenu dozu rizika, pri čemu se najčešće fokus stavlja na lošiju bezbjednost, nedozvoljeni pristup (hakovanje), i insajderske prijetnje.

Širenje i razvoj ideje kao što je Open Banking ipak će doprinijeti olakšavanju finansijskih aktivnosti na tržištu. Kako su mali ekonomski sistemi, kao što je naš, prinuđeni da prate globalna dešavanja radi lakšeg ostvarivanja poslovnih prilika,  Financial Solutions će aktivno pratiti trendove i promjene na tržištu sa ciljem poboljšanja pružanja usluga svojim i potencijalnim klijentima.