Kada se osvrnemo i pogledamo put tehnološkog razvoja nekih dvadeset ili trideset godina unazad, ostvareni napredak čini se toliko veliki da se svi sigurno zapitamo – pa šta još ima da se izmisli?
Baš kada smo počeli da se navikavamo na platne kartice, pa na e-banking i m-banking, stiže nam nešto sasvim novo, blockchain tehnologija i kriptovalute. I dok se o kriptovalutama na svim nivoima vodi rasprava i borba, blockchain tehnologija je već pokazala svoje prednosti i našla se u primjeni u drugim segmentima, pa čak i u umjetnosti, stvarajući novi trend “crypto art” ili kripto-umjetnost. No, o tome će biti više riječi u nekom drugom tekstu.
Najprostije rečeno, „blockchain“ ili blokčejn kako se izraz odomaćio kod nas, predstavlja digitalnu bazu čiji primjerak dobija svaki kompjuter koji se nalazi na datoj blockchain mreži. Ono po čemu se ova tehnologija ističe je to da je potrebno da se svaki učesnik na mreži usaglasi sa datom informacijom, to jest da je validira, kako bi ta informacija bila sačuvana. Tako validirana informacija, sa datum i vremenom validiranja predstavlja jedan „blok“. Svaki naredni blok informacija se nadovezuje na prethodni, kreirajući tako lanac blokova. Odatle i potiče naziv blockchain, to jest lanac blokova. Još jedna bitna karakteristika je to da se jednom potvrđena informacija, odnosno sačuvani blok, ne može mijenjati.
Osim ove dvije, postoji još nekoliko osobina blokčejna, mada su dvije pomenute najznačajnije, naročito u finansijskom svijetu.
Nekoliko velikih i uticajnih svjetskih finansijskih institucija kao što su HSBC bank, BNP Paribas, ING, Standard Chartered, Bank of China, Citi bank udružili su budžete za razvoj prvih blokčejn platformi za „trade finance“ to jest za finansiranje trgovine kroz dokumentarne poslove. Krajnji proizvod su sada već dvije potpuno funkcionalne, decentralizovane platforme koje omogućavaju izvršavanje transakcija u veoma kratkom roku, bez potrebe za papirnom dokumentacijom.
Prve funkcionalne blockchain platforme
Dvije platforme koje su se već istakle u prethodnom periodu su CONTOUR i WE.TRADE. Razvoj CONTOUR platforme započet je 2017. godine i već u novembru 2018. godine HSBC i ING su izvršile prvu međunarodnu transakciju između Indije i Perua. Od oktobra 2020. godine ova platforma je postala potpuno funkcionalna i komercijalno dostupna za sve institucije koje se bave međunarodnom trgovinom.
WE.TRADE platforma je komercijalno dostupna od januara 2019. godine i prema zvanično dostupnim podacima, na platformi je umreženo 16 banaka iz 15 zemalja svijeta i do sada je izvršeno transakcija u vrijednosti više od 60 miliona €.
Platforme omogućavaju da svaki učesnik u poslu, kupac, prodavac, banka, prevoznik i drugi, na vrijeme dobija sve potrebne informacije. Kupac i prodavac preko platforme zaključuju ugovor i usaglašavaju sve detalje transakcije. Odmah nakon usaglašavanja detalja banka koja finansira trgovinu automatski dobija sve potrebne informacije iz osnovnog posla i izdaje akreditiv. Nakon izdavanja akreditiva roba se otprema i prevoznik generiše odgovarajući transportni dokument. Prodavac robe kreira set elektronskih dokumenata, koji će prezentovati banci kupca, na osnovu koje će se vršiti plaćanje. Nakon provjere dokumentacije, u skladu sa važećim pravilima vrši se plaćanje i transakcija je završena. Iako u samom poslu postoji dosta koraka koji podrazumijevaju aktivnosti više različitih strana, putem ovih platformi vrijeme cjelokupne realizacije jedne transakcije skraćeno je na jedan do dva dana u odnosu na tradicionalni način poslovanja koji je oduzimao sedam do deset dana. A što je još važnije, povećan je nivo transparentnosti i sigurnosti za sve učesnike.
Zbog čega je pomenuto toliko značajno?
Procjenjuje se da između 80% i 90% svjetske trgovine zavisi od nekog proizvoda iz grupe instrumenata namijenjenih za finansiranje trgovine, ili kratko „trade finance“ (više o finansiranju trgovine pročitajte u našem prethodnom tekstu). Samo u 2019. godini vrijednost ovog tržišta iznosila je skoro 8 biliona američkih dolara. Do 2026. godine procjenjuje se da će „trade finance“ tržište porasti na 10 biliona američkih dolara. Institucije koje budu u mogućnosti da pruže kvalitetnu i brzu uslugu osiguraće svoju poziciju na tržištu. Upravo su ove platforme jedan od načina za to. Njima se skraćuje vrijeme pregovaranja, smanjuje se potreba za papirologijim, povećava se pouzdanost i transparentnost, smanjuje se potreba za posrednicima, a naročito posredničkim bankama koje povećavaju troškove. Takođe se omogućava da banke pružaju usluge i van svoje zemlje.
Samo HSBC banka u prvoj godini planira da aktivu vrijednu 20 milijardi američkih dolara prenese iz papirnog oblika na blokčejn platforme.
A da li biste vi voljeli da su sve institucije međusobno umrežene i da je dovoljno da prilikom apliciranja za kredit, karticu, faktoring, samo jednom kliknete na dugme na telefonu ili računaru, i banka automatski dobije informacije od relevantnih institucija, suda, poreske uprave, kreditnog registra i slično?